Realni bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju bio je 1,7 posto veći nego godinu ranije, a sezonski prilagođeno 0,4 posto viši nego u prethodnom tromjesečju. Obje brojke znače rast, ali odgovaraju na različita pitanja.
Dvije glavne brojke uspoređuju različita razdoblja
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, realni bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju 2026. bio je 1,7 posto veći nego u drugom tromjesečju 2025. Sezonski prilagođeno bio je istodobno 0,4 posto viši nego u prvom tromjesečju 2026.
Međugodišnja stopa pokazuje promjenu tijekom dvanaest mjeseci, a međutromjesečna najnoviji korak nakon uklanjanja uobičajenih sezonskih obrazaca. Vrijednosti se ne smiju zbrajati ni međusobno zamjenjivati.
Rast da, ali sporiji nego prije
U prvom tromjesečju neprilagođena međugodišnja stopa iznosila je 2,2 posto. Drugotromjesečnih 1,7 posto zato predstavlja nastavak rasta uz slabiji tempo.
To nije ni recesija ni ubrzanje. Jedna tromjesečna procjena pokazuje smjer, ali još ne opisuje cijeli gospodarski ciklus.
Potrošnja raste samo umjereno
Ukupna konačna potražnja realno je porasla 0,9 posto u odnosu na godinu ranije; kod kućanstava rast je iznosio 0,5 posto, a kod države 2,0 posto. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 1,7 posto.
Ti prosjeci ne znače da svaka obitelj može kupovati više ili da svako poduzeće ulaže. Cijene, dohoci, kamate i regionalne razlike u svakodnevici djeluju drukčije od ukupnog gospodarskog pokazatelja.
Izvoz i uvoz istodobno rastu
Izvoz roba i usluga realno je porastao 3,0 posto, a uvoz 3,4 posto. Kod roba su stope iznosile 5,2 odnosno 2,5 posto, a kod usluga 1,0 odnosno 7,8 posto.
Veći uvoz nije automatski loš: može odražavati snažnu potrošnju ili ulaganja. Za doprinos BDP-u važan je ukupni sastav, a ne moralna ocjena pojedinačnih tokova.
Turizam ne objašnjava cijelo gospodarstvo
Objedinjena skupina trgovine, prijevoza, smještaja i pripreme hrane povećala je realnu bruto dodanu vrijednost 0,8 posto. Informacije i komunikacije rasle su 5,1 posto, građevinarstvo 3,1 posto, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6,2 posto.
Industrija bez građevinarstva ukupno je pala 0,5 posto, dok je prerađivačka industrija iskazana s 0,0 posto. Hrvatska tromjesečna brojka stoga nije samo turistički barometar.
Tko je najviše pridonio rastu
Državni zavod za statistiku kao najsnažnije pozitivne utjecaje na kretanje bruto dodane vrijednosti navodi javnu upravu i obranu, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb te informacije i komunikacije.
Doprinos rastu nije isto što i najviša pojedinačna stopa. Zajedno djeluju težina sektora i njegova promjena.
Zašto je prva procjena privremena
Tromjesečni računi procjenjuju se dostupnim podacima i naknadno revidiraju kada stignu potpunije informacije. Aktualna je objava izričito prva procjena.
Za političke ili osobne odluke zato ne treba promatrati samo jednu brojku. Zaposlenost, plaće, cijene, produktivnost i kasnije revizije zajedno daju pouzdaniju sliku.
Što 1,7 posto ne obećava u svakodnevici
Rast BDP-a ne jamči ni niže životne troškove ni veće blagostanje svakoj osobi. Mjeri realnu vrijednost ukupne gospodarske proizvodnje, a ne raspodjelu, troškove stanovanja ili osobnu kupovnu moć.
Smiren zaključak glasi: hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju ostalo na putu rasta, međugodišnji tempo oslabio je, a najnovije sezonski prilagođeno kretanje bilo je pozitivno.
Činjenice
Izvori i datum
Izvori nose činjenice. Napomene o planiranju i preporuke urednička su procjena Golden Beacha.
Vremenski osjetljivi podaci mogu se promijeniti. Prije puta provjerite povezani primarni izvor.
